Srednja škola · 1.–4. razred

Povijest za srednju školu.

2.300+ pitanja u 120 tema, 1.–4. razred, s objašnjenjem uz svaki odgovor. Teme prate kurikulum svakog razreda.

  • Bez kartice
  • Sve teme besplatno uz račun

Primjeri pitanja

Iz besplatnih tema po razredima (1.–4. razred). Točan odgovor i objašnjenje otvaraš ispod pitanja.

  1. Pitanje 1 · 1. razred

    Na kojem je kontinentu pronađen fosil nazvan Lucy?

    • U Africi.
    • U Australiji.
    • U Aziji.
    • U Europi.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: A) U Africi.

    Lucy je pronađena u Hadaru u Etiopiji. Pripada vrsti Australopithecus afarensis, a njezina se starost procjenjuje na oko 3,2 milijuna godina.

  2. Pitanje 2 · 2. razred

    Na kojem se prostoru oblikovala jezgra Klodvigova kraljevstva?

    • U Maloj Aziji.
    • U Galiji.
    • Na Apeninskom poluotoku.
    • U Panonskoj nizini.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: B) U Galiji.

    Klodvig je proširio franačku vlast u Galiji, na prostoru nekadašnje rimske provincije. Time je povezao franačke ratnike i brojno galorimsko stanovništvo.

  3. Pitanje 3 · 3. razred

    Što je apsolutističkom vladaru omogućavalo da lakše provodi odluke u udaljenim pokrajinama?

    • Zamjena stalne uprave povremenim plemićkim dogovorima.
    • Predaja državnih poreza pod nadzor cehovskih skupština.
    • Jačanje nasljedne samostalnosti pokrajinskih velikaša.
    • Razvoj činovništva podređenoga središnjoj vlasti.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: D) Razvoj činovništva podređenoga središnjoj vlasti.

    Činovništvo je povezivalo središte s pokrajinama i provodilo odluke vladara. Centralizacija nije značila da su u praksi nestala sva lokalna prava.

  4. Pitanje 4 · 4. razred

    Koje su države nastale raspadom Austro-Ugarske 1918.?

    • Poljska, Finska i Litva.
    • Austrija, Mađarska i Čehoslovačka.
    • Estonija, Austrija i Latvija.
    • Mađarska, Finska i Poljska.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: B) Austrija, Mađarska i Čehoslovačka.

    Austrija, Mađarska i Čehoslovačka nastale su na prostoru raspadnute Monarhije. Finska i baltičke države izdvojile su se iz nekadašnjeg Ruskog Carstva.

  5. Pitanje 5 · 1. razred

    Što građa zdjelice i bedrene kosti Lucy pomaže istražiti?

    • Pravila nasljeđivanja u njezinoj skupini.
    • Jezik kojim je govorila.
    • Naziv zajednice kojoj je pripadala.
    • Način njezina kretanja.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: D) Način njezina kretanja.

    Kratka i široka zdjelica te položaj bedrenih kostiju upućuju na hod na dvije noge.

  6. Pitanje 6 · 2. razred

    Koji je vladar 751. postao prvi franački kralj iz dinastije Karolinga?

    • Pipin Mali.
    • Karlo Martel.
    • Ludovik Pobožni.
    • Klodvig.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: A) Pipin Mali.

    Pipin Mali zamijenio je Merovinge na prijestolju i postao prvi kralj iz karolinške dinastije. Njegov otac Karlo Martel imao je veliku moć kao majordom, ali nije bio kralj.

  7. Pitanje 7 · 3. razred

    Koja je razlika između engleskoga i francuskoga političkog sustava bila važna početkom 18. stoljeća?

    • U obje je države kralj smio uvoditi poreze samo uz odobrenje izabranoga parlamenta.
    • U Engleskoj je kraljevska vlast bila ograničena pravima parlamenta, a francuski je kralj težio apsolutnoj vlasti.
    • U Engleskoj je parlament zamijenio kralja izabranim predsjednikom, dok je u Francuskoj opstala dinastija.
    • Engleski je kralj mogao ukinuti parlamentarne zakone, a francuski je za to trebao pristanak staleškoga sabora.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: B) U Engleskoj je kraljevska vlast bila ograničena pravima parlamenta, a francuski je kralj težio apsolutnoj vlasti.

    Engleski parlament imao je zakonski utvrđene ovlasti koje su ograničavale krunu. Francuski apsolutizam počivao je na koncentraciji vlasti u monarhu, uz stvarna ograničenja u provedbi.

  8. Pitanje 8 · 4. razred

    Nakon 1918. granice su se povlačile prema načelu nacionalnog samoodređenja. Zašto je to bilo teško dosljedno provesti?

    • Nacionalna pripadnost stanovnika određivala se prema državi koja je prva vojno zauzela područje.
    • Stanovništvo pojedinih područja bilo je nacionalno miješano, a zahtjevi država suprotstavljeni.
    • Načelo je davalo jednako pravo na teritorij samo državama koje su imale kolonije.
    • Nacionalno samoodređenje značilo je očuvanje povijesnih granica dinastija.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: B) Stanovništvo pojedinih područja bilo je nacionalno miješano, a zahtjevi država suprotstavljeni.

    Miješano stanovništvo i suprotstavljene teritorijalne pretenzije otežavali su poklapanje granica s nacionalnim težnjama. U novim državama ostale su brojne manjine.

  9. Pitanje 9 · 1. razred

    Što danas znamo o nastanku vrste Homo sapiens?

    • Nastala je iz neandertalaca nakon završetka neolitika.
    • Nastala je iz današnjih čimpanza u Europi.
    • Nastala je neovisno na svakom naseljenom kontinentu.
    • Razvila se u Africi, a poslije proširila svijetom.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: D) Razvila se u Africi, a poslije proširila svijetom.

    Fosilni i genetski podatci upućuju na afričko podrijetlo vrste Homo sapiens. Ljudi i današnje čimpanze imaju zajedničke pretke.

  10. Pitanje 10 · 2. razred

    Koji opis najbolje objašnjava korist saveza Pipina Maloga i pape za obje strane?

    • Papa je dobio vojnu zaštitu, a Pipin potvrdu da vlada kao bizantski namjesnik.
    • Papa je potvrdio Merovinge na prijestolju, a Pipin ostao njihov vojni upravitelj.
    • Papa je dobio vojnu zaštitu, a Pipin potporu svojoj kraljevskoj vlasti.
    • Papa je dobio langobardsku zaštitu, a Pipin potporu za osvajanje papinskih posjeda.
    Prikaži odgovor

    Točan odgovor: C) Papa je dobio vojnu zaštitu, a Pipin potporu svojoj kraljevskoj vlasti.

    Pipinu je papinska potpora pomogla opravdati promjenu dinastije. Papinstvu je franačka vojna pomoć bila važna protiv langobardskog pritiska u Italiji.

Teme

Gradivo predmeta Povijest u Ponoviju, razred po razred. Svaku temu vježbaš zasebno ili cijeli razred miješanom rundom.

1. razred

  1. Kako istražujemo prapovijest i razvoj čovjeka
  2. Neolitička preobrazba: hrana, naselja i nova oruđa
  3. Metalno doba i zajednice na hrvatskom prostoru
  4. Prapovijesna vjerovanja i umjetnost
  5. Mezopotamija: od gradova do carstava
  6. Egipat: faraon i država uz Nil
  7. Istočno Sredozemlje i Perzija: narodi, države i veze
  8. Društvo i pravo Staroga istoka
  9. Gospodarstvo prvih civilizacija
  10. Pismo, znanost i izumi Staroga istoka
  11. Religije i umjetnost Mezopotamije, Egipta i judaizam
  12. Indija i Kina: vjerovanja, učenja i kulturna baština
  13. Od egejskih kultura do polisa i kolonizacije
  14. Sparta: društvo i političko uređenje
  15. Atena: reforme i granice demokracije
  16. Grčko-perzijski i Peloponeski rat
  17. Aleksandar Makedonski i helenistički svijet
  18. Rimsko kraljevstvo i republikanske ustanove
  19. Rimsko osvajanje Sredozemlja
  20. Kriza Republike i nastanak Carstva
  21. Kriza, preobrazba i podjela Rimskoga Carstva
  22. Rimske provincije i romanizacija hrvatskoga prostora
  23. Antička društva: građani, žene, robovi i obitelj
  24. Grčko gospodarstvo i naseobine na Jadranu
  25. Rimsko gospodarstvo: zemlja, rad, trgovina i promet
  26. Antička znanost, graditeljstvo i tehnologija
  27. Pismenost, škola i prijenos znanja u antici
  28. Grčka i rimska filozofija: pitanja i škole
  29. Grčka i rimska umjetnost, književnost i religija
  30. Kršćanstvo: od prvih zajednica do državne religije

2. razred

  1. Franačka: država, kršćanstvo i nasljeđe
  2. Bizant: rimski kontinuitet i promjene
  3. Doseljenje, izvori i hrvatske kneževine
  4. Hrvatsko kraljevstvo u 10. i 11. stoljeću
  5. Feudalni odnosi i staleško društvo
  6. Islam i arapski svijet: širenje i razmjena znanja
  7. Kršćanstvo, judaizam i islam u srednjovjekovnom društvu
  8. Križarski pohodi: motivi, nasilje i susreti
  9. Srednjovjekovno gospodarstvo, promet i epidemije
  10. Selo i grad: komune, obrti i trgovci
  11. Pismenost, redovnici, škole i sveučilišta
  12. Europske monarhije, carevi, pape i predstavnička tijela
  13. Hrvatska u zajednici s Ugarskom i uloga velikaša
  14. Dalmacija, Istra i Dubrovnik u srednjem vijeku
  15. Srednjovjekovna Bosna
  16. Vjerske podjele, reformni pokreti i inkvizicija
  17. Predromanika, romanika i gotika u Europi i Hrvatskoj
  18. Srednjovjekovna znanost i tehnička rješenja
  19. Geografska otkrića, kolonije i susret svjetova
  20. Ranonovovjekovno selo, grad i tržište
  21. Humanizam i renesansa
  22. Reformacija, katolička obnova i vjerski sukobi
  23. Barok: umjetnost, vjera i vlast
  24. Apsolutizam i parlamentarna ograničenja vlasti
  25. Osmansko Carstvo: širenje, uprava i europski odnosi
  26. Hrvatske zemlje između Habsburgovaca,Osmanlija i Venecije
  27. Ratovi,Vojna krajina i migracije u16.i17.stoljeću
  28. Velikaški rodovi,gospodarstvo i Zrinsko-frankopanski otpor
  29. Znanstvena revolucija i tehnologija ranoga novog vijeka

3. razred

  1. Europske sile i ratovi u 18. stoljeću
  2. Hrvatske zemlje i Vojna krajina u 18. stoljeću
  3. Prosvijećeni apsolutizam: reforme i hrvatsko društvo
  4. Prosvjetiteljstvo: razum, prava i ekonomske ideje
  5. Američka revolucija i ustroj SAD-a
  6. Širenje SAD-a, ropstvo i građanski rat
  7. Francuska revolucija
  8. Napoleonovo doba i francuska vlast u hrvatskim krajevima
  9. Građansko društvo i političke ideologije
  10. Bečki poredak i nacionalni pokreti
  11. Revolucije1848./1849. u Europi i Hrvatskoj
  12. Nacionalne države: Italija, Njemačka i jugoistočna Europa
  13. Hrvatski narodni preporod
  14. Neoapsolutizam, političke stranke i nagodbe
  15. Nacionalni pokreti u Dalmaciji i Istri
  16. Hrvatska od Khuena do politike novoga kursa
  17. Prva i druga industrijska revolucija
  18. Znanost, obrazovanje i Crkva u 19. stoljeću
  19. Agrarna revolucija i atlantska trgovina
  20. Industrijski kapitalizam i globalno tržište
  21. Modernizacija hrvatskoga gospodarstva
  22. Demografski rast, urbanizacija i svakodnevica
  23. Radničko pitanje, socijalizam i borba za prava
  24. Mažuranićeve reforme i izgradnja modernih ustanova
  25. Migracije i hrvatsko iseljeništvo na prijelazu stoljeća
  26. Umjetnost od klasicizma do secesije
  27. Kolonijalizam, imperijalizam i vojno-politički savezi
  28. Međunarodne krize i uzroci Prvoga svjetskog rata
  29. Prvi svjetski rat: bojišta, revolucije i slom carstava
  30. Hrvatski prostori u Prvome svjetskom ratu i 1918.

4. razred

  1. Versajski poredak i nova karta Europe
  2. Parlamentarna demokracija, diktatura i totalitarizam
  3. Ruske revolucije, SSSR i staljinizam
  4. Fašizam i nacizam: uspon, ideologija i osvajanje vlasti
  5. Izvaneuropski svijet između ratova
  6. Hrvatska i prva Jugoslavija: ujedinjenje i centralizam
  7. Od atentata 1928. do Banovine Hrvatske
  8. Istočni Jadran pod Italijom i otpor fašizmu
  9. Međuratna društva: prava, svakodnevica i represija
  10. Gospodarstvo između ratova i Velika kriza
  11. Put u Drugi svjetski rat i početne pobjede Osovine
  12. Prekretnice, saveznička diplomacija i završetak rata
  13. Okupacija Jugoslavije i ustaška NDH
  14. Antifašistički otpor, ZAVNOH i put prema novoj Jugoslaviji
  15. Holokaust, genocidi, ratni zločini i stradanja poraća
  16. Totalni rat: gospodarstvo, rad i znanost
  17. Kultura, masovni mediji i umjetnost do 1945.
  18. Poslijeratni poredak, UN i nastanak Hladnoga rata
  19. Dekolonizacija i hladnoratovske krize
  20. Nuklearno doba i osvajanje svemira
  21. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji: vlast, federalizam i Hrvatsko proljeće
  22. Poslijeratna društva: represija, urbanizacija, prava i migracije
  23. Obnova, gospodarski sustavi i krize nakon 1945.
  24. Slom komunizma i raspad Jugoslavije
  25. Demokratske promjene, osamostaljenje i priznanje Hrvatske
  26. Domovinski rat 1991.: agresija, obrana i okupacija
  27. Oslobađanje Hrvatske, rat u BiH i mirovna diplomacija
  28. Posljedice rata, mirna reintegracija i obnova društva
  29. Svijet nakon 1989.: globalizacija, tehnologija i novi izazovi
  30. Hrvatska nakon 1995.: demokracija, tranzicija i integracije
  31. Kultura, mediji, baština i sjećanje nakon 1945.

Česta pitanja

U kojim razredima ima Povijest?

Povijest u srednjoj školi vježbaš u razredima 1.–4. razred: 120 tema s 2.300+ pitanja, složenih po razredu i temi prema važećem kurikulumu.

Kako izgledaju pitanja?

Svako pitanje ima četiri ponuđena odgovora. Nakon odgovora vidiš rješenje i objašnjenje, pa odmah znaš zašto je točno ono što je točno.

Što je besplatno?

Sve teme besplatno uz račun: 50 pitanja i 3 meča u Areni dnevno, još 10 pitanja dnevno za ispravljanje pogrešaka, bez kartice. Premium (6,99 € mjesečno ili 69,90 € godišnje) donosi neograničena pitanja, ispravke pogrešaka i mečeve, neograničeno ispita istodobno i zaštitu niza.

Kako vježbati Povijest?

Otvori besplatan račun, u odabiru gradiva odaberi Srednju školu, zatim razred, Povijest i temu ili miješanu rundu cijelog razreda. Nakon svakog odgovora vidiš objašnjenje.

Ispit je blizu? Ponovi to.

Otvori besplatan račun i riješi prvu rundu svog razreda još danas.